Ljeto se približava kraju, a mnogi od nas se vraćaju svojim svakodnevnim obavezama i rutinama nakon opuštajućeg godišnjeg odmora. Taj „povratak u realnost“ često donosi sa sobom osjećaj straha, anksioznosti i stresa. U ovo doba godine, promjene u cirkadijalnim ritmovima, prehrambenim navikama i obimu obaveza mogu izazvati nelagodu i tjeskobu.
Što je stres?
Stres je prirodni tjelesni odgovor na izazovne situacije. Dok su naši pretci doživljavali stres zbog stvarnih fizičkih prijetnji, poput divljih zvijeri, danas su uzroci stresa često emocionalne, financijske ili društvene prirode.
Kako naše tijelo odgovara na stres?
Kada se suočimo s prijetnjom, nadbubrežne žlijezde oslobađaju hormone adrenalin i kortizol, pripremajući tijelo za reakciju. Ova reakcija uključuje povećanje krvnog tlaka, ubrzano disanje i povećanje srčanog ritma, a glukoza se oslobađa u krvotok za trenutnu energiju. Nekada, u divljini, ova reakcija ima smisla jer je od stresora trebalo brzo pobjeći ili se s njime boriti („fight or flight“). Međutim, u modernom svijetu, kada nismo okruženi divljim zvijerima, kontinuirano neiskorišteno preopterećenje može imati negativan utjecaj na zdravlje. Više o fazama tjelesnog odgovora na stres možete poslušati u našem podcastu na linku.
Možemo li što učiniti?
Nije sam stresor taj koji nam šteti, već naš odgovor na njega određuje kako se nosimo sa stresom i kako on utječe na nas. Iako ovi izvori stresa nisu uvijek životno ugrožavajući, kontinuirano izlaganje njima može dovesti do nezdravih obrazaca ponašanja koji negativno utječu na naše zdravlje i kvalitetu života. Kratkoročni stres može biti koristan, ali kada postane dugoročan ili otežava svakodnevne zadatke, vrijeme je za djelovanje. Iako ne možemo uvijek utjecati na vanjske uzročnike stresa, možemo kontrolirati naš odgovor na njih. U pravilnom upravljanju stresom biljni pripravci mogu nam biti od velike pomoći. U nastavku donosimo mini vodič o tome kako prepoznati koju biljku odabrati za tip stresa.
Pasiflora (Passiflora incarnata)
Ako se vaš stres manifestira kao osjećaj straha ili nemira, pasiflora može biti vaš pomoćnik. Ova biljka smiruje živčani sustav i smanjuje napetost. Flavonoidi iz pasiflore djeluju na receptore u mozgu, pružajući umirujući učinak bez izazivanja ovisnosti. Pasiflora se dobro podnosi i ima malo nuspojava, što je čini prirodnim saveznikom za postizanje uravnoteženijeg i opuštenijeg životnog stila. Pasiflora za razliku od valerijane nije sedativ, pa vas neće uspavati ili utjecati na radne sposobnosti.
Valerijana (Valeriana officinalis)
Kada osjećate da vas stres tjera na ljutnju, bijes ili tjeskobu, valerijana može biti od pomoći. Ova biljka je poznata po svojoj brzom djelovanju i posebno je korisna kod nesanice uzrokovane unutarnjim nemirom. Zbog snažnog smirujućeg efekta, valerijanu nije preporučljivo primjenjivati prije upravljanja vozilom i najčešće savjetujemo primjenjivati ju kad dođete kući s posla i prije spavanja.
Glog (Crataegus oxycantha)
Ako stres uzrokuje ubrzane otkucaje srca ili osjećaj pritiska u prsima, glog je biljka za vas. On pomaže u smanjenju palpitacija i reguliranju krvnog tlaka, čime pridonosi kardiovaskularnom zdravlju. Njegova antioksidativna svojstva čine ga korisnim za srce i krvne žile, a značajan broj studija potvrdio je njegovu učinkovitost u smanjenju simptoma stresa povezanih sa srčanim problemima.
Melisa (Melissa officinalis)
Osjećate li da vaša nervoza prelazi na probavni sustav, uzrokujući bolove u želucu, nadutost ili probavne smetnje, melisa je biljka koju biste trebali isprobati. Ova biljka ima umirujući učinak na živčani i probavni sustav, smanjujući nervozu u probavnom sustavu i poboljšavajući raspoloženje. Studije su pokazale da melisa može pomoći u smanjenju simptoma iritabilnog crijeva povezanih sa stresom. Za nesanicu je manje djelotvorna od pasiflore i valerijane, ali je vrlo sigurna za primjenu i nema ograničenja primjene.
Sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus)
Sibirski ginseng pripada adaptogenima, biljkama koje pomažu tijelu da se prilagodi fizičkim i psihičkim naporima. Adaptogeni su vrlo „inteligentne“ biljke koje su svoja izvanredna svojstva evolucijski dobila zbog života u ekstremnim i stresnim uvjetima rasta. Sibirski ginseng je biljka s dugom poviješću upotrebe u tradicionalnoj kineskoj i ruskoj medicine pa ne čudi što ga se često naziva “kraljem” adaptogena. Jedno od ranih područja istraživanja sibirskog ginsenga bilo je usmjereno na olimpijske sportaše. Adaptogeni su spriječili infekcije i ubrzali oporavak od akutnih infekcija kod sportaša, kao i poboljšali njihovu izvedbu. Redovita konzumacija može poboljšati sposobnost organizma da se nosi s fizičkim, emocionalnim i okolišnim stresorima. Stoga se preporučuje onima koji se suočavaju s tjelesnim (bolest, sport) ili mentalnim zamorom (tzv. burn out) ili imaju zahtjevne poslovne i školske obveze.
Rodiola (Rhodiola rosea)
Rodiola je danas jedan od najpoznatijih adaptogena poznat po svojoj sposobnosti da povećava otpornost na stres. Poboljšava raspoloženje, pamćenje i učenje, što je čini popularnim izborom među osobama koje se bave intelektualnim radom ili se suočavaju s visokim razinama stresa. Stoga vas ne treba iznenaditi podatak da su ju naširoko koristili ruski astronauti i sportaši za poboljšanje „energije“.
Zob (Avena sativa)
Ako vas stres drži u stanju nemira i otežava koncentraciju, zob može pomoći. Nadzemni dijelovi ove biljke smanjuju razinu adrenalina u tijelu, što može poboljšati fokus i koncentraciju. Odlično ju je konzumirati kad obavljamo mentalno zahtjevne zadatke i potrebno nam je ono malo dodatnog fokusa. S obzirom na to da se mnogi od nas još uvijek prilagođavaju povratku s godišnjeg odmora, ovaj mali poticaj na fokus dobro doći, jer naše misli često još uvijek “plivaju u moru.” Također, zob može pomoći u smanjenju žudnje za pušenjem, što je čini korisnom za osobe koje se suočavaju s izazovima u odvikavanju od loših navika.
Damiana (Turnera diffusa)
Ako stres utječe na vaš intimni život, damiana može biti korisna. Tradicionalno korištena kao afrodizijak, damiana pomaže u smanjenju anksioznosti povezane s niskim libidom i može poboljšati seksualnu želju.
Zaključak
Svaka od ovih biljaka ima specifična svojstva koja mogu pomoći u borbi protiv stresa, ovisno o tome kako se on manifestira u vašem tijelu. Prepoznajući svoje simptome i koristeći prirodne pripravke, možete na zdrav način upravljati stresom i poboljšati kvalitetu života. Iako su biljni pripravci sigurni za većinu ljudi, uvijek je preporučljivo konzultirati se sa stručnjakom prije njihove upotrebe, osobito ako uzimate druge lijekove ili imate specifična zdravstvena stanja.
Autor članka: Tamara Topalović, mag. pharm.
