Piskavica: prirodna podrška dojenju

Posted by

On 08/09/2025

Komentari isključeni

Dojenje je mnogo više od hranjenja – to je prvi dar zdravlja, imuniteta i povezanosti između majke i djeteta. Svaka kap majčinog mlijeka nosi tisuće bioaktivnih spojeva koji pomažu bebi da raste snažno i zaštićeno, dok majci pruža dugoročne zdravstvene koristi.
Ipak, put do uspješne laktacije nije uvijek lagan. Mnoge žene suočavaju se s osjećajem da nemaju dovoljno mlijeka, psihološkim pritiscima ili jednostavno manjkom podrške iz okoline. Zato ne čudi da sve veći broj majki traži prirodne načine za poticanje i održavanje dojenja. Jedan od najpoznatijih biljnih saveznika na tom putu je piskavica, o čijim smo metaboličkim učincima već pisali u ranijem članku. Ovaj put naglasak stavljamo na njezinu drugu važnu primjenu – podršku dojenju.

Zašto je dojenje toliko važno?

Novorođenče dolazi na svijet s nezrelim imunosnim sustavom, a prvih šest mjeseci života u potpunosti ovisi o majčinom mlijeku. Kolostrum, prvo mlijeko, prava je „riznica imuniteta“ – bogat imunoglobulinom A, citokinima, faktorima rasta, humanim mliječnim oligosaharidima (HMO) i dobrim bakterijama. Ti spojevi oblikuju crijevni mikrobiom djeteta, štite ga od infekcija i dugoročno jačaju imunitet. Zanimljivo je da se sastav majčinog mlijeka stalno prilagođava potrebama djeteta i razlikuje se među majkama.

Dojenje pomaže i u prevenciji ozbiljnih neonatalnih komplikacija poput nekrotizirajućeg enterokolitisa (NEC), sepse i respiratornih infekcija. Uz kratkoročne koristi, dojenje donosi i dugoročne blagodati za dijete i majku. Kod beba smanjuje rizik od astme, alergija, pretilosti, dijabetesa tipa I i II te poboljšava kognitivni razvoj zbog prisutnosti dugolančanih masnih kiselina. Dok kod majki smanjuje rizik od dijabetesa tipa II, kardiovaskularnih bolesti, raka dojke i raka jajnika, pomaže u bržem oporavku maternice nakon poroda i smanjuje rizik od postporođajne depresije.

Dojenje u Hrvatskoj – gdje zapinjemo?

Preporuke WHO-a i UNICEF-a jasno ističu isključivo dojenje prvih šest mjeseci, a nastavak do druge godine i dulje. No hrvatska statistika pokazuje da je put do tog cilja izazovan. Prema velikom istraživanju provedenom od 2020. do 2022. (https://doi.org/10.13112/PC.2023.10) na više od 55 000 djece, više od polovice beba (56,5 %) isključivo doji u prvom mjesecu života. Već nakon tri mjeseca ta brojka pada na 46 %, a do šestog mjeseca na tek 9,7 %. Iako se dojenje često nastavlja uz dohranu, i ti postoci s vremenom padaju – 47,9 % u 9. mjesecu, 37,3 % s godinu dana i svega 7,6 % u dobi od dvije godine.

Ovi podaci pokazuju da je početak dojenja vrlo uspješan, ali većina majki prerano odustaje. Razlozi su brojni: pogrešna percepcija nedostatka mlijeka (iako se stvarni manjak javlja kod svega 5 % žena), stres i anksioznost koji ometaju lučenje hormona prolaktina i oksitocina, nepravilna tehnika dojenja, povratak na posao, pritisak okoline i nedovoljna podrška. Zato je uloga patronažnih sestara, savjetovališta i lokalne zajednice neprocjenjiva – kao izvor znanja, ohrabrenja i praktične pomoći.

Podrška dojenju – galaktagozi

Galaktagozi su tvari koje potiču proizvodnju mlijeka. Mogu biti farmaceutski (npr. domperidon), prehrambeni (npr. zob, datulje, pivski kvasac) ili biljni. Među biljnim galaktagozima najpoznatiji su piskavica, rutvica, sikavica, komorač i anis.

Biljni galaktagozi postaju sve popularniji jer se doživljavaju kao prirodna i sigurnija alternativa lijekovima, uz dodatne metaboličke i antioksidativne koristi za majku. Tradicionalno su prisutni u prehrani i kulturi mnogih zemalja, a posljednjih godina raste i interes znanosti. Premda je istraživanja još relativno malo, rezultati pokazuju obećavajuće učinke, a piskavica se izdvaja kao najistraženiji i najčešće korišteni prirodni lijek za podršku laktaciji.

Piskavica – kraljica biljnih galaktagoga

Moć piskavice krije se u njezinim bioaktivnim spojevima: trigonelinu, diosgeninu, saponinima, flavonoidima i kumarinima. Oni djeluju na više razina:

1. Hormonska regulacija dojenja – Piskavica aktivira signalne putove prolaktina (Jak2/Stat5), hormona odgovornog za stvaranje mlijeka, te može povećati ekspresiju oksitocinskih receptora, što olakšava otpuštanje mlijeka iz dojki. Također modulira inzulinsku/IGF-1/oksitocinsku osovinu i posljedično povećava sadržaj laktoze, proteina i masti u mlijeku, povećavajući njegovu energetsku vrijednost za 25%.

1. Poboljšanje metabolizma majke i dojenčeta – Piskavica poboljšava osjetljivost na inzulin i potiče zdrav metabolizam majke pa može pozitivno utjecati na razinu energije i sastav mlijeka. Za žene s inzulinskom rezistencijom, dislipidemijom ili poteškoćama s otpuštanjem mlijeka, to može biti dodatna prednost.

1. Antioksidativni i protuupalni učinci – Smanjuje oksidativni stres u mliječnim žlijezdama i podržava hormonsku ravnotežu, što sve doprinosi održavanju stabilne laktacije.

Što kažu istraživanja?

Eksperimentalni modeli pokazuju povećanje volumena mlijeka za oko 16 %.
Kod majki koje su koristile piskavicu zabilježen je bolji rast dojenčadi.
Učinak je najizraženiji u prvim tjednima dojenja, kada je proizvodnja mlijeka najosjetljivija.
Nisu zabilježeni negativni učinci ni na majku ni na dijete.

Sigurna primjena piskavice

Potrebno je još više kliničkih studija kako bismo precizno odredili njen puni potencijal i sigurnost, ali postojeća istraživanja i tradicionalna primjena pokazuju da piskavica za neke majke može biti dobra podrška dojenju.

Kliničke studije koje su pokazale povećanje proizvodnje mlijeka koristile su dozu od 3,5 g suhog sjemena piskavice dnevno tijekom dva do četiri tjedna. Danas su standardizirani ekstrakti praktičniji jer osiguravaju preciznu dozu i viši udio aktivnih spojeva, što može poboljšati učinkovitost i sigurnost primjene piskavice u podršci dojenju. Nuspojave su rijetke i blage – najčešće probavne smetnje ili karakterističan miris urina po javorovom sirupu. Piskavica se ne preporučuje u trudnoći, a kod osoba s dijabetesom potreban je oprez zbog mogućeg snižavanja glukoze u krvi.

Kada piskavica može pomoći, a kada ne?

Može poboljšati proizvodnju mlijeka kod majki pod stresom, poteškoćama u upravljanju dojenjem, prvom trudnoćom ili dojenjem blizanaca.
Nije učinkovita kod pothranjenih majki, hipoplazije dojki ili hormonskih poremećaja.

Zaključak

Dojenje je nezamjenjiva osnova zdravlja djeteta i majke i čin bliskosti koji jača emocionalnu povezanost između majke i djeteta te gradi temelje sigurnosti i povjerenja. Međutim, put do uspješne laktacije često nije jednostavan. Piskavica se pokazala kao vrijedan biljni saveznik u poticanju i održavanju proizvodnje mlijeka, osobito u ranoj fazi laktacije. Ipak, biljni pripravci nisu zamjena za individualiziranu stručnu podršku, pravilnu tehniku i razumijevanje okoline – već dodatni saveznik koji može olakšati i osnažiti iskustvo dojenja.

Autor članka: Tamara Topalović, mag.pharm.