Listopadni grm ili nisko stablo iz porodice sporiša (Verbenaceae). Naraste 4-5 m u visinu, obično ima razgranato deblo od korijena, sa dugim i fleksibilnim stabljikama. Dok je biljka mlada, grane su joj prekrivene finim dlačicama. Listovi su nasuprotni i dlanasto razdijeljeni, tamnozelene boje, na gornjoj su strani goli, a na donjoj sivi i zreli. Cvjetovi su mirisni, plavkastoljubičaste boje, sjedeći, skupljeni uzduž vrha stabljike. Cvatu od srpnja do rujna. Plod je tamnosiva, okruglasta koštunica koja dozrijeva u jesen.
Konopljika je rasprostranjena u južnoj Europi i zapadnoj i srednjoj Aziji. Kod nas raste u priobalnom području dalmacije. Voli vlažna tla, a nalazimo je uz obale potoka, jezera i uz morsku obalu.
Rod Vitex sadrži oko 250 vrsta, no konopljika je jedina vrsta koja raste u Europi.
Latinsko ime roda Vitex potječe od riječi viere (vezati, plesti), jer su se grane koristile za pletenje. Ime vrste agnus-castus složenica je latinskih riječi agnus (janje) i castus (čist, bez krivnje), sadili su je fratri oko samostana radi suzbijanja spolnih požuda. Na stranim jezicima nazivi su vitex, chaste tree, chasteberry, Abraham’s balm, lilac chastetree, monk’s pepper (eng.), Tanis (njem.), gattilier (fr.), agnocasto, pepe falso, pepe dei monaci (tal.).
Stablo konopljike još je Hipokrat koristio u ginekologiji.
AKTIVNE TVARI
Iridoidi i heterozidi iridoida (oko 1%): aukubozid, aukubozid-4-hidroksibenzoat, anguzid (0,01-0,4%).
Diterpeni: rotundifuran (0,04-0,30%), viteksilakton (0,02-0,17%), 6β,7β-diacetoksi-13-hidroksi-labda-8,14-dien (0,02-0,1%).
Flavonoidi (0,05-0,08%): 6-C-glukozil-luteolin, metil-esteri kvercetagenina i 6-hidroksikemferol poput 3,6,7,4′-tetrametiletera-kvercetagenin (kasticin) kojeg ima 0,02-0,21%, te manje količine 3,6,7-trimetil-etera-kvercetagenina (krisofenol-D), 3,6,7,4′-tetrametiletera-6-hidroksikemferola i 3,6,7-trimetileter-6-hidroksi-kemferola.
Eterično ulje (0,15-1,8%) koje sadrži 2-44% sabinena, 4-35% 1,8-cineola, 1-23% α-pinena, 5-12% E-β-farnezena, 1-6% β-kariofilena te limonen, bornil-acetat i α-terpenil-acetat.
Tanini (0,8-1,6%), trigliceridi.
DIJELOVI BILJKE KOJI SE KORISTE
Plodovi
Indikacije
> Predmenstrualni sindrom: osjetljivost dojki, razdražljivost, promjene raspoloženja, umor i glavobolja.
> Nepravilnosti menstrualnog ciklusa.
> Hipermenoreja i polimenoreja s hiperplazijom nedostatka endometrija i LH.
> Amenoreja.
> Mastodonija ili ciklička bol u dojkama.
> Neplodnost povezana s latentnom hiperprolaktinemijom
> Utječe na žensku neplodnost.
> Ostalo: ciklička depresija (povezana s menstrualnim ciklusom), neurovegetativna distonija, nesanica.
KLINIČKA ISTRAŽIVANJA
U multicentričnoj otvorenoj studiji bez kontrole s 1634 pacijentice s predmensturalnim sindromom (PMS) nakon tri mjeseca terapije 81% ispitanica ocijenilo je svoj status boljim, sukladno dizajniranom upitniku. Mastodinija, dominantni simptom, bio je glavni parametar u kojem se vidjelo poboljšanje.
Schellenger je dizajnirao placebo kontroliranu, duplo slijepu i randomiziranu studiju (skupina koja je primala konopljiku – 86 sudionica, placebo skupina – 84 sudionice). Ispitivani su klasični parametri: iritabilnost, promjene raspoloženja, ljutnja, glavobolja, osjećaj napetosti u grudima te drugi simptomi poput nadutosti. I ova studija se pokazala uspješnom s 52% sudionica kod kojih je terapija bila uspješno u grupi koja je primala konopljiku nasuprot 24% u placebo grupi.
Ma et al. su druga grupa kineskih autora koji su objavili rezultate dvostruko slijepe, randomizirane, placebo kontrolirane studije konopljike. Koristeći “premenstrual syndrome diary” (PMSD) rezultat utvrdili su kako je konopljika značajno djeltvornija od placeba. Ista grupa autora objavila je sličnu studiju sa sličnim zaključkom, s tim što su posebno naglasili parametar nesanice koji je pokazivao najznačajniju razliku u odnosu na placebo.
